NEUROZNANOST O EMOCIJAMA (EMOTIVNA MAPA MOZGA)

(Odlomak iz nove knjige 'UČIMO O EMOCIJAMA)

ŠTA NASTAJE PRVO MISAO ILI EMOCIJA?

EMOTIVNA MAPA  © BRIGITA ČOLIĆ 

Oko ovoga pitanja još se uvijek vode polemike i donose zaključci i u korist jednog odgovora i u korist drugoga. Za sada je jedno još uvijek neosporno a to je da je ljudski mozak, ljudski um jedna još uvijek neistražena riznica koja krije mnoge tajne.

Kako izgleda po dosadašnjim znanstvenim otkrićima EMOTIVNA MAPA MOZGA? 

Proces se zbiva tako da određena informacija odlazi u TALAMUS, potom do AMIGDALA i KORTEKSA.

LIMBIČKI SUSTAV je značajno povezan sa emocionalnim odgovorima. Unutar njega se nalazi amigdala koja ‘regulira emocije’, uvjetno rečeno. Preko nje se aktivira AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV odnosno SIMPATIKUS I PARASIMPATIKUS, te ovisno o tome koji od ova dva dijela biva jače podražen, takva je i fizička reakcija (reakcija tijela). Tako kod onih informacija koje stvaraju takve emocije (strah, bijes itd...) tijelo pokazuje SIMPATIČKI ODGOVOR autonomnog živčanog sustava pa čovjek osjeti i tijelo mu doživljava sve simptome istoga a to su pojačan odnosno ubrzan rad srca, pojačan dotok krvi u mišiće (tijelo se sprema na bijeg, otpor, akciju tj reakciju na ‘opasnost’) a ne u organe, pojačano znojenje, suha usta, naježena koža, povećana razina glukoze u krvi i raširene zjenice (‘oči širom otvorene’ i spremne sve uočiti u ‘opasnosti’).

U slučaju PARASIMPATIČKOG ODGOVORA autonomnog živčanog sustava, tijelo ima gotovo obrnutu simptomatologiju. Srce usporeno radi, krv ne ide u mišiće već organe (pojačava se peristaltika, žljezde slinovnice do povećano luče slinu), žlijezde znojnice uobičajeno ili smanjeno izlučuju znoj, zjenice su sužene.

Tijelo u prvom slučaju, svoju energiju troši a u drugome je čuva.

Za sada se smatra da brzi neurotjelesni odgovor ide preko amigdala a sporiji preko korteksa gdje se vrši procesuiranje događaja koji je izazvao emociju.

Zaključno, smatra se da amigdale imaju ključnu ulogu u emotivnom odgovoru tj. emotivnoj reakciji. Za njih se često kaže da su ‘ono srce koje se zaljubi’ a ne pravi organ, srce. Ipak, još uvijek neuroznanost istražuje i dolazi do novih spoznaja.

Neosporno je da mozak ima veliku ako ne i dominantnu ulogu i u emotivnom odgovoru na nešto (određenu informaciju) ali i da duhovni dio čovjeka koji se ne može opipljivo dokazati igra značajnu ulogu, opet isto tako dominantnu.

Najveća postignuća se postižu međusobnim uvažavanjem i poštivanjem i znanstvenoga i duhovnoga jer u sferama neopipljivoga a što određuje samog čovjeka pa čak ga i definira, ta suradnja mora postojati jer neosporna je važnost oba segmenta.

Zato ja volim reći

Znanost traži činjenice, a vjera vjerovanje.

‘Mudrost Ljubavi i Mudrost Života’, BRIGITA ČOLIĆ

S ljubavlju, 

Vaša Brigita